Portal:Fizika

uredi   Portal o fizici Model atoma helija Fizika (grčki phusis, fysis: priroda), znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije. uredi   Izdvojeni članak Perceptivne varke (ili iluzije) su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti zbunjujuće. Najčešće su optičke iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke uključuju samo pojave koje percipiraju oči, a perceptivne uključuju sve pojave koje percipiramo (na bilo koji način). Neke su perceptivne varke uzrokovane nesavršćenošću naših osjetila (tromost oka, primjerice), a neke radom našeg mozga. Perceptivne varke treba razlikovati od halucinacija. One se razlikuju po tome što kod perceptivnih varki podražaj postoji, ali je krivo percipiran, dok kod halucinacija podražaja nema. Vrlo poznata optička varka koja rezultira percepcijom mutnih poluprozirnih točaka na presjecima elemenata rešetke. "Otkrio" ju je Ludimar Hermann 1870. godine. Gledajte u neki od primjera sa strane (na desnom primjeru se bolje vidi). Na presjecima crtâ rešetke vidjet ćete crne mutne točke. Ali, ako gledate ravno u presjek, vidjet ćete samo prazninu (bijeli prostor) - točke se vide na presjecima u koje ne gledate direktno...Pročitaj cijeli članak|Arhiva uredi   Izabrana biografija Rentgen Werner Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar. Jedan je od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća. U kvantnoj mehanici poznato je njegovo načelo neodređenosti. Bio je profesor u Leipzigu, te direktor Instituta za fiziku Kaiser Wilhelm u Berlinu i Instituta Max Planck u Göttingenu. Godine 1925. utemeljio je mehaniku matrica, osnovu moderne kvantne teorije. Svojim "principom neodređenosti" utvrdio je granice eksperimentalnog istraživanja pojava koje se zbivaju u atomu i upozorio na nemogućnost istovremenog točnog određivanja položaja i brzine subatomskih čestica (elektrona). Objasnio je feromagnetizam, uvodeći pojam sila izmjene između elektrona. Postavio je teoriju o građi atomske jezgre, razvio teoriju o jednakosti nuklearnih međudjelovanja protona i neutrona...Pročitaj cijeli članak | Arhiva uredi   Izabrana slika Difuzija --Galerija-- uredi   Članci Osnove Materija • Antimaterija • Čestica • Vrijeme • Prostor • Dimenzija • Duljina • Brzina • Val • Valna funkcija • Harmonijski oscilator • Elektromagnetsko zračenje • Kvantna mehanika Osnovne sile Osnovne sile • Gravitacija • Elektromagnetska sila • Slaba sila • Jaka sila Teorija elementarnih čestica Teorija elementarnih čestica • Atom • Proton • Neutron • Elektron • Kvark • Foton • Gluon • W i Z bozoni • Graviton • Neutrino • Radijacija • Fermioni Metode Znanstvena metoda • Kvantitativna fizikalna metoda • Mjerenje • Mjerni instrumenti • Dimenzijska analiza • Vjerojatnost i statistika Tabele Fizikalne konstante • SI osnovne jedinice • SI izvedene jedinice • SI prefiksi • Pretvorba mjernih jedinica Spekulativne teorije Procesna fizika Više informacija Povijest fizike • Poznati fizičari • Nobelova nagrada za fiziku uredi   Kategorije Fizika Fizičari U izradi, Fizika Akustika Astrofizika Fizikalna svojstva Fizikalne veličine Grane fizike Ispitivanje materijala Mjerne jedinice Neriješeni problemi u fizici Optika Fizikalne pojave Povijest fizike Spektroskopija Statistička fizika Statistička mehanika Teorija kaosa Titranja i valovi Vrijeme Ostali portali Wikipedije na hrvatskome jeziku                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Prvi hrvatski wikiportal! Na wikipediji na hrvatskome jeziku od 21. ožujka 2006.